Vodik - ASCII Periodni sustav elemenata

ASCII PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

  H

Relativna atomska masa: 1.00794 ± 0.00007

Engleski: Hydrogen
Francuski: Hydrogène
Hrvatski: Vodik
Njemački: Wasserstoff
Talijanski: Idrogeno
Španjolski: Hidrógeno

Atomski broj: 1
Skupina: 1
Perioda: 1
Agregatno stanje (20 °C): plin

Otkriven: 1766 Sir Henry Cavendish (GB)

Vodik je 1766. godine otkrio Sir Henry Cavendish (GB). Ime mu je dao Lavoisie od grčkih riječi 'hydro' što znači voda i 'genes' što znači tvoriti. To je plin bez boje i mirisa, netopljiv u vodi. Lako difundira kroz sve materijale. Zapaljiv je i pravi eksplozivne smjese u zraku. Zapaljen na zraku gori svijetlim vrućim plamenom dajući vodenu paru. Na povišenoj temperaturi lako se spaja s kisikom, sumporom i halogenim elementima. Procjenjuje se da 90% svih atoma, odnosno skoro 3/4 mase svemira, otpada na vodik. Sve zvijezde, pa i Sunce, sastavljene su uglavnom od vodika (w > 90%). Vodik se u prirodi rijetko nalazi u elementarnom stanju, samo u višim slojevima atmosfere ili u vulkanskim plinovima. Uglavnom je vezan u spojevima od kojih su najrašireniji voda (H2O), amonijak (NH3) i razni organski spojevi. Čisti vodik se najčešće dobiva elektrolizom vode. Laboratorijski se dobiva reakcijom sulfatne kiseline i elementarnog cinka dok se industrijski dobiva prevođenjem vodene pare preko užarenog koksa. Upotrebljava se za sintezu amonijaka, hidriranje ugljena i ulja, proizvodnju kloridne kiseline i kao redukcijsko sredstvo.

Elektronska konfiguracija: 1s¹
Oksidacijski broj: -1 +1
Atomski radijus: 37.3 pm

Elektronegativnost: 2.2
Toplinska vodljivost: 0.183 W/(m K)
Električna otpornost (20 °C): - μΩcm

Temperatura taljenja: -259.34 °C
Temperatura vrenja: 252.87 °C

Toplina taljenja: 0.12 kJ/mol
Toplina isparavanja: 0.46 kJ/mol
Toplina atomiziranja: 216.003 kJ/mol