Atomski broj:5

Skupina:13

Perioda:2

Elektronska konfiguracija:[He] 2s² 2p¹

Oksidacijski broj:+3

Elektronegativnost:2.04

Atomski radijus / pm:79.5

Relativna atomska masa:10.811 ± 0.007

 

Spojevi bora su poznati već tisućama godina a sam element su 1808. godine, otkrili Sir Humphry Davy (GB) i neovisno o njemu Joseph-Louis Gay-Lussac i Louis-Jaques Thénard (FR). Ime mu dolazi od arapskog naziva buraq koji se koristio za boraks (Na2B4O7×10H2O). To je polumetal s unikatnom kemijom i nomenklaturom spojeva. Amorfni bor je tamni prah i za razliku od kristalnog, prilično je reaktivan. Zagrijan na zraku sam se zapali. Kristalni bor je izvanredno tvrd i kemijski je inertan. Ne reagira s kisikom, vodom, lužinama a od kiselina reagira samo s vrućom koncentriranom nitratnom i sulfatnom kiselinom. S većinom metala stvara boride. Bor se rijetko nalazi u većim količinama, najčešće u obliku boraksa (Na2[B4O5(OH)4]*8H2O), kernita (Na2B4O7*4H2O) ili kolemanita (Ca[B3O4(OH)3]*H2O). Najviše se upotrebljava u proizvodnji stakla (borsilikatno staklo), keramike i sredstava za čišćenje.

Gustoća / g dm^-3:2340 (beta, 293 K)

Molarni volumen / cm³mol^-1:4.62 (beta, 293 K)

Električna otpornost / μΩcm:1.8E+12 (20 °C)

Toplinska vodljivost / W m^-1K^-1:27

Temperatura taljenja / °C:2075

Temperatura vrenja / °C:4000

Toplina taljenja / kJ mol^-1:22.2

Toplina isparavanja / kJ mol^-1:504.5

Toplina atomiziranja / kJ mol^-1:557.64

1. energija ionizacije / kJ mol^-1:800.64

2. energija ionizacije / kJ mol^-1:2427.09

3. energija ionizacije / kJ mol^-1:3659.78

u atmosferi / ppm:-

u Zemljinoj kori / ppm:10

u oceanima / ppm:4.8