Atomski broj:4
Skupina:2
Perioda:2
Elektronska konfiguracija:[He] 2s2
Oksidacijski broj:+2
Elektronegativnost:1.57
Atomski radijus / pm:111.3
Relativna atomska masa:9.012182 ± 0.000003
Berilij je 1798. godine otkrio Louis-Nicholas Vauquelin (FR). Ime mu dolazi od grčkog naziva beryllos za mineral beril. Do 1957. godine u upotrebi je bio i naziv glucinum od grčke riječi glykys što znači sladak, zbog slatkastog okusa njegovih spojeva. To je polutvrdi, srebrno sivi, sjajni metal koji ne reagira s zrakom ili vodom. Otapa se u kloridnoj i sulfatnoj kiselini ali ne i u nitratnoj, bez obzira na njenu koncentraciju. Berilij i njegovi spojevi su jako otrovni, naročito ako su fino usitnjeni. Jako je toksičan i kancerogen ako se udiše ili dođe u kontakt s kožom. Minerali iz kojih se komercijalno dobiva su beril (Be3Al2Si6O18) i bertrandit (Be4[H2Si2O9]). Berilij je visokotehnološki metal. Koristi se kao moderator u nuklearnim reaktorima i za izradu specijalnih legura s aluminijem i bakrom.

Kristalna struktura:
heksagonska
Dimenzije jedinične ćelije / pm:
a=228.55, c=358.32
Prostorna grupa:
P63/mmc
Gustoća / g dm-3:1847.7 (293 K)
Molarni volumen / cm3mol-1:4.88 (293 K)
Električna otpornost / μΩcm:4 (20 °C)
Toplinska vodljivost / W m-1K-1:200
Temperatura taljenja / °C:1287
Temperatura vrenja / °C:2471
Toplina taljenja / kJ mol-1:9.8
Toplina isparavanja / kJ mol-1:308.8
Toplina atomiziranja / kJ mol-1:320.3
1. energija ionizacije / kJ mol-1:899.51
2. energija ionizacije / kJ mol-1:1757.12
3. energija ionizacije / kJ mol-1:14848.87
u atmosferi / ppm:-
u Zemljinoj kori / ppm:1.5
u oceanima / ppm:0.00005