Atomski broj:27

Skupina:9

Perioda:4

Elektronska konfiguracija:[Ar] 3d⁷ 4s²

Oksidacijski broj:+2 +3

Elektronegativnost:1.88

Atomski radijus / pm:125.3

Relativna atomska masa:58.933195 ± 0.000005

 

Kobalt je 1739. godine otkrio Georg Brand (DE). Ime je dobio po njemačkom duhu koji čuva metale u zemlji - kobold ili od grčke riječi cobalos što znači rudnik. To je srebrno-plavi, sjajni, tvrdi metal koji zajedno sa željezom i niklom čini trijadu željeza. Površina mu je stabilna na zraku sve do 300 °C. Otapa se u kiselinama dok s lužinama praktički ne reagira. S koncentriranom nitratnom kiselinom kobalt prelazi u pasivno stanje. Feromagnetičan je sve do 1150 °C. Kobaltove para ili prašina i njegovi spojevi su toksični. U zemljinoj kori javlja se u obliku arsenida i sulfida kao kobaltit (CoAs2*CoS2) i smaltit (CoS2). Kobalt se obično dobiva kao nusproizvod pri preradi ruda bakra i nikla. Uglavnom se upotrebljava u metalurgiji za izradu legura otpornih na koroziju i legura za permanentne magnete. Kobalt-60 je umjetni izotop koji se koristi u medicini kao izvor gama zračenja.

Gustoća / g dm^-3:8900 (293 K)

 7670 (t.t.)

Molarni volumen / cm³mol^-1:6.62 (293 K)

 7.68 (t.t.)

Električna otpornost / μΩcm:6.24 (20 °C)

Toplinska vodljivost / W m^-1K^-1:100

Temperatura taljenja / °C:1495

Temperatura vrenja / °C:2927

Toplina taljenja / kJ mol^-1:15.2

Toplina isparavanja / kJ mol^-1:382.4

Toplina atomiziranja / kJ mol^-1:423.082

1. energija ionizacije / kJ mol^-1:760.41

2. energija ionizacije / kJ mol^-1:1648.27

3. energija ionizacije / kJ mol^-1:3232.28

u atmosferi / ppm:-

u Zemljinoj kori / ppm:29

u oceanima / ppm:0.0005