Atomski broj:8
Skupina:16
Perioda:2
Elektronska konfiguracija:[He] 2s2 2p4
Oksidacijski broj:-2
Elektronegativnost:3.44
Atomski radijus / pm:60.4
Relativna atomska masa:15.9994 ± 0.0003
Kisik je 1772. godine otkrio Carl William Scheele (SE). Ime je dobio od Lavoisiera koji mu je dao ime oxygene od grčke riječi oxys što znači oštar ili kiseo i riječi genes što znači tvoriti. To je plin bez boje i mirisa i ekstremno je reaktivan. Stvara okside sa svim ostalim elementima izuzev plemenitih plinova. Kisik je nezapaljivi plin ali podržava gorenje. Nešto je teži od zraka i dobro se otapa u vodi, topljivost mu je oko 3 % (volumna). Javlja se u dvije alotropske modifikacije, kao dvoatomne i kao troatomne molekule (ozon). I jedna i druga su jaka oksidacijska sredstva. Topljivost ozona u vodi je gotovo 50 puta veća nego topljivost dvoatomnog kisika. Kisik je najrasprostranjeniji element Zemljine kore. Skoro polovica mase je kisik, a po broju atoma je brojniji nego svi ostali elementi zajedno. Kisik se industrijski dobiva ili frakcijskom destilacijom ukapljenog zraka ili elektrolizom vode. Najčešće se upotrebljava kao oksidacijsko sredstvo.
Gustoća / g dm-3:2000 (čvrsto stanje, t.t.)
1140 (t.v.)
1.429 (plinovito stanje, 273 K)
Molarni volumen / cm3mol-1:8.00 (čvrsto stanje, t.t.)
14.03 (t.v.)
22392.44 (plinovito stanje, 273 K)
Električna otpornost / μΩcm:- (20 °C)
Toplinska vodljivost / W m-1K-1:0.0263
Temperatura taljenja / °C:-218.7916
Temperatura vrenja / °C:-182.95
Toplina taljenja / kJ mol-1:0.444
Toplina isparavanja / kJ mol-1:6.82
Toplina atomiziranja / kJ mol-1:246.785
Prva energija ionizacije / kJ mol-1:1313.95
Druga energija ionizacije / kJ mol-1:3388.33
Treća energija ionizacije / kJ mol-1:5300.51
u atmosferi / ppm:209500
u Zemljinoj kori / ppm:466000
u oceanima / ppm:(H2O)
Kristalna struktura:
jednostavna kubična
Dimenzije jedinične ćelije / pm:
a=683
Prostorna grupa:
Pm3n
| 7 Dušik <= |
8 Kisik
|
=> 9 Fluor |