Atomski broj:74

Skupina:6

Perioda:6

Elektronska konfiguracija:[Xe] 4f¹⁴ 5d⁴ 6s²

Oksidacijski broj:+6

Elektronegativnost:1.7

Atomski radijus / pm:137

Relativna atomska masa:183.84 ± 0.01

 

Volfram su 1783. godine otkrili braća Fausto i Juan Jose de Elhuyar (ES). Ime je dobio po mineralu volframitu. Nastalo je od njemačkog prijevoda latinskog naziva volframove rude lupi spuma što znači vučja pjena. To je sjajni, vrlo tvrdi, srebrno bijeli metal. Dobiva se u obliku sivog praha. Čisti metal može se pilati, kovati i izvlačiti, ali ako je onečišćen onda je jako krt. Otporan je na djelovanje kisika iz zraka. Kiseline i lužine ga ne otapaju. Otapa se tek u rastaljenim lužinama. U zemljinoj kori ima ga otprilike sto puta manja od kroma. Glavne rude volframa su volframit ((Fe, Mn)WO4), šelit (CaWO4), ferberit (FeWO4) i huebnerit (MnWO4). Oko 90% proizvodnje volframa upotrebljava se u metalurgiji. Čelik legiran s volframom zadržava tvrdoću na visokim temperaturama pa se upotrebljava za izradu brzoreznih alata. Metalni prah izvlači se u fine žice od kojih se proizvode žarne niti u električnim žaruljama.

Gustoća / g dm^-3:19300 (293 K)

 17700 (t.t.)

Molarni volumen / cm³mol^-1:9.53 (293 K)

 10.39 (t.t.)

Električna otpornost / μΩcm:5.4 (20 °C)

Toplinska vodljivost / W m^-1K^-1:174

Temperatura taljenja / °C:3422

Temperatura vrenja / °C:5555

Toplina taljenja / kJ mol^-1:35.2

Toplina isparavanja / kJ mol^-1:824.2

Toplina atomiziranja / kJ mol^-1:848.1

1. energija ionizacije / kJ mol^-1:758.77

2. energija ionizacije / kJ mol^-1:-

3. energija ionizacije / kJ mol^-1:-

u atmosferi / ppm:-

u Zemljinoj kori / ppm:1

u oceanima / ppm:0.000001