Atomski broj:23

Skupina:5

Perioda:4

Elektronska konfiguracija:[Ar] 3d³ 4s²

Oksidacijski broj:+2 +3 +4 +5

Elektronegativnost:1.63

Atomski radijus / pm:131.1

Relativna atomska masa:50.9415 ± 0.0001

 

Vanadij je 1801. godine otkrio Andres Manuel del Rio (MX) te ponovo otkrio Nils Gabriel Sefstrôm (SE) 1830. Ime je dobio po skandinavskoj boginji ljepote Vanadis zbog obojenosti njegovih spojeva. To je mekani, sjajni, srebrni metal na čijoj se izloženoj površini formira oksidni film. Otporan je na koroziju, lužine, kloridnu i sulfatnu kiselinu. Reagira s koncentriranim kiselinama, a zagrijan iznad 660 °C brzo oksidira. Nadražuje kožu i oči. Vanadij je prilično rasprostranjen u zemljinoj kori. Dobiva se iz sulfidnih ruda (V2S3 i V2S5), karnotita (K(UO2)2(VO4)2) i vanadinita (Pb5(VO4)3Cl). Oko 80% proizvodnje vanadija upotrebljava se za legiranje čelika kojem povećava elastičnost, žilavost i tvrdoću. Takav čelik je otporan na koroziju a služi za izradu brzoreznih alata. Također se upotrebljava u legurama titanija i aluminija.

Gustoća / g dm^-3:6110 (292 K)

 5550 (t.t.)

Molarni volumen / cm³mol^-1:8.34 (292 K)

 9.18 (t.t.)

Električna otpornost / μΩcm:19.68 (20 °C)

Toplinska vodljivost / W m^-1K^-1:30.7

Temperatura taljenja / °C:1910

Temperatura vrenja / °C:3407

Toplina taljenja / kJ mol^-1:17.6

Toplina isparavanja / kJ mol^-1:459.7

Toplina atomiziranja / kJ mol^-1:510.95

1. energija ionizacije / kJ mol^-1:650.92

2. energija ionizacije / kJ mol^-1:1414.49

3. energija ionizacije / kJ mol^-1:2828.10

u atmosferi / ppm:-

u Zemljinoj kori / ppm:230

u oceanima / ppm:0.002