Atomski broj:46

Skupina:10

Perioda:5

Elektronska konfiguracija:[Kr] 4d¹⁰

Oksidacijski broj:+2 +3

Elektronegativnost:2.2

Atomski radijus / pm:137.6

Relativna atomska masa:106.42 ± 0.01

 

Paladij je 1803. godine otkrio William Hyde Wollaston (GB). Ime je dobio prema asteroidu Pallasu koji je otkriven u to vrijeme a koji je dobio ime po grčkoj boginji mudrosti - Pallas. To je sjajni, srebrno bijeli metal koji zajedno s rutenijem i rodijem čini skupinu lakih platinskih metala. Kad je čist, kovak je i savitljiv dok mu hladnom obradom tvrdoća jako poraste. Otporan je na koroziju. Topljiv je u nitratnoj kiselini, vrućoj koncentriranoj sulfatnoj kiselini, zlatotopci i talinama alkalija. Apsorbira velike količine vodika. Na sobnoj temperaturi apsorbira 600 puta veći volumen od svog, a na povišenoj temperaturi još i više. Metalni prah je zapaljiv. U prirodi se pojavljuje obično kao pratitelj bakarnih i nikalnih ruda, ili u aluvijalnim ležištima. Polovina masenog udjela platinskih metala u Zemljinoj kori otpada na paladij. Upotrebljava se kao katalizator za hidrogeniranje i dehidrogeniranje. Legura zlata i paladija, bijelo zlato, se koristi za izradu nakita. Velike količine paladija upotrebljavaju se za izradu električnih kontakata.

Gustoća / g dm^-3:12020 (293 K)

 10379 (t.t.)

Molarni volumen / cm³mol^-1:8.85 (293 K)

 10.25 (t.t.)

Električna otpornost / μΩcm:10.8 (20 °C)

Toplinska vodljivost / W m^-1K^-1:71.8

Temperatura taljenja / °C:1554.9

Temperatura vrenja / °C:2963

Toplina taljenja / kJ mol^-1:17.2

Toplina isparavanja / kJ mol^-1:361.5

Toplina atomiziranja / kJ mol^-1:377.4

1. energija ionizacije / kJ mol^-1:804.39

2. energija ionizacije / kJ mol^-1:1874.72

3. energija ionizacije / kJ mol^-1:3177.28

u atmosferi / ppm:-

u Zemljinoj kori / ppm:0.001

u oceanima / ppm:-