Atomski broj:50

Skupina:14

Perioda:5

Elektronska konfiguracija:[Kr] 4d¹⁰ 5s² 5p²

Oksidacijski broj:+2 +4

Elektronegativnost:1.96

Atomski radijus / pm:140.5

Relativna atomska masa:118.710 ± 0.007

 

Kositar je poznat od davnih vremena. Rimljani su ga zvali stagnum od čega je nastao latinski naziv stannum. Naziv kositar dolazi od grčkog naziva za mineral kasiterit (SnO2) - kassiteros. To je srebrno bijeli, mekani, elastični metal čija se izložena površina prevuče zaštitnim oksidnim filmom. Stabilan na zraku i u vodi. Topljiv je u kiselinama i lužinama. Organski spojevi kositra mogu biti jako toksični. Najvažnije rude kositra su kasiterit (SnO2), stanit (Cu2FeSnS4) i tealit (PbZnSnS2). Zbog svoje stabilnosti na zraku upotrebljava se kao zaštitna prevlaka na mnogim metalima, osobito željezu (bijeli lim). Vrlo važna primjena kositra je za dobivanje legura (bronca, bijele ležajne kovine, legura za lemljenje).

Gustoća / g dm^-3:5750 (alfa, 273 K)

 7310 (beta, 273 K)

 6973 (t.t.)

Molarni volumen / cm³mol^-1:20.65 (alfa, 273 K)

 16.24 (beta, 273 K)

 17.02 (t.t.)

Električna otpornost / μΩcm:11 (20 °C)

Toplinska vodljivost / W m^-1K^-1:66.6

Temperatura taljenja / °C:231.928

Temperatura vrenja / °C:2602

Toplina taljenja / kJ mol^-1:7.2

Toplina isparavanja / kJ mol^-1:296.2

Toplina atomiziranja / kJ mol^-1:302

1. energija ionizacije / kJ mol^-1:708.58

2. energija ionizacije / kJ mol^-1:1411.81

3. energija ionizacije / kJ mol^-1:2943.07

u atmosferi / ppm:-

u Zemljinoj kori / ppm:2.5

u oceanima / ppm:0.003